Poslovne vesti - Hrvatska

I analitičari banaka pogoršali prognoze: BDP pada 1,5%, inflacija raste na 3,3%

Često u javnosti kritizirani kao pretjerano konzervativni i pesimistični, glavni su ekonomisti hrvatskih banaka na samom početku godine predviđali pad BDP-a 2012. između 0,5% i 2,1%, što je davalo prosječnu stopu od -1,3%.

Stopa nezaposlenosti je projicirana u intervalu između 13,1% i 16,4%, a tečaj kune za euro potkraj godine između 7,50 i 7,60, uz prosjek na 7,54. U Izgledima koji izlaze sredinom godine provjeravamo mogu li početna očekivanja izdržati test vremena. Ekonomisti do sredine godine u pravilu revidiraju svoja očekivanja. Ove godine, kao što je bio čest slučaj i proteklih godina, revizija očekivanja nije dovela do bitnih promjena.

Prosječna očekivana stopa promjene BDP-a sada je za 0,2 boda niža nego u siječnju i iznosi -1,5%. Raspon očekivanja se suzio: i oni koji su početkom godine očekivali manju kontrakciju aktivnosti od -1% sada su se pomakli do te granice, pa je raspon očekivanja od -1% do -2,1%. Sukladno tome, i korekcija na očekivanju stope nezaposlenosti nije velika: donji se prag pomaknuo s 13,1% na 13,9%, a gornji je ostao isti: 16,4%. Ekonomisti sada u prosjeku očekuju stopu nezaposlenosti potkraj godine na razini od 14,6% (ranije 14,4%). Riječ je o promjeni koju jedva da je vrijedno zabilježiti.

U ovoj se godini očekuje kontrakcija svih najvažnijih komponenti BDP-a. Očekivano je najveća kod investicija (-3,1%), no tu je i disperzija očekivanja najveća: najveći pesimist očekuje pad za 6%, a najveći optimist za samo 1%. Kod drugih komponenti rasponi su puno manji, pa su i prosjeci reprezentativniji. Prosječna očekivana stopa promjene osobne potrošnje iznosi -1%, dok se očekivani prosjek promjene izvoza nalazi na -1,3%.

Najvažnija promjena u odnosu na ranije projekcije koju vrijedi zabilježiti tiče se inflacije. Početkom se godine očekivala inflacija od 2,5% na kraju godine, no sada je to očekivanje značajno veće te iznosi 3,3%. Osobito vrijedi zabilježiti vrlo uzak raspon prognoza, što znači da spomenuti prosjek vrlo dobro reprezentira stavove pojedinih ekonomista: najveći optimist očekuje inflaciju na razini od 3% godišnje, a najveći pesimist na razini od 3,5%. Jednoglasna revizija očekivanja rasta cijena ne treba čuditi u svjetlu promjena cijena inputa, koje su se dogodile ovoga proljeća.

Jedina važna stavka kod koje je došlo do poboljšanja očekivanja tiče se deficita proračuna. Ekonomisti su i početkom godine, kada su u prosjeku očekivali deficit od -4,9% BDP-a, u očekivanja ugradili mogućnost određene fiskalne prilagodbe. Ovom su revizijom ta očekivanja još malo poboljšana. Očekivani deficit sada iznosi -4,7%, a raspon je očekivanja sužen i kreće se od -4,3% kod najvećeg optimista do -5% kod najvećeg pesimista (ranije je najveći pesimist očekivao -6%). Važno je naglasiti da razliku između vladinih projekcija i projekcija ekonomista jednim dijelom treba tumačiti različitim metodološkim pristupom: ekonomisti u očekivanja ugrađuju i očekivanja jednokratnih rashodnih stavki koje se u pravilu ne budžetiraju unaprijed.

U financijskome dijelu očekivanja došlo je do minimalnih revizija. Prosječni očekivani tečaj na kraju godine nije više 7,54 nego 7,57, ali je raspon očekivanja ostao isti: od 7,50 do 7,60.

Jedina ozbiljnija promjena koju vrijedi zabilježiti odnosi se na očekivanje prinosa na dugoročnu državnu obveznicu do kraja godine. Ranije očekivanih 7,4% sada je revidirano na 6,8%. I dok su početkom godine postojale dvojbe oko smjera fiskalne politike i mogućnosti zadržavanja rejtinga, očito je da su potezi nove vlade u prvih šest mjeseci malo ohrabrili ekonomiste koji sada vrednuju činjenicu da će financijska situacija na kraju 2012. ipak biti stabilnija nego što se to činilo krajem 2011.

Međutim, kao što prvi dio očekivanja pokazuje, ekonomisti ne očekuju da bi se mirniji financijski ambijent u kratkom roku mogao preliti na pozitivne učinke u realnom sektoru. Taj problem i dalje ostaje.